Istorijat Klinike

Klinika za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu
Istorija Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu počinje 1923. godine osnivanjem Klinike za neurologiju, tadašnja Klinika za živčane i duševne bolesti. Iste godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu održano je prvo predavanje iz razvojne neuropsihijatrije.

Posle završetka Drugog svetskog rata, 1945. godine, dolazi do brzog razvoja Neuropsihijatrijske klinike. Za direktora Klinike i na čelo Neuropsihijatrijske katedre dolazi akademik Vladimir F. Vujić. Pod rukovodstvom akademika Vujića, pored ubrzanog razvoja Klinike, razvija se i neurologija i psihijatrija razvojnog doba. Klinika je 1950. godine proširena novom, malom, privremenom zgradom, koju su tadašnji studenti prozvali „baraka“. Nova zgrada je bila namenjena za dijagnostiku i lečenje neuropsihijatrijskih poremećaja dece i omladine sa prostora tadašnje Jugoslavije, kao i Balkana. Klinika za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu je i danas, posle sedamdeset godina, u istom privremenom objektu.

Krajem 1954. godine formira se „E“ odeljenje dečje neuropsihijatrije u okviru Neuropsihijatrijske klinike. Prvi šef tog odeljenja je bio dr Borivoje Radojičić, kasnije i profesor neuropsihijatrije Medicinskog fakulteta u Beogradu. Osnovna organizacija udruženog rada ‒ Neuropsihijatrijsko odeljenje za decu i omladinu „Jovan Jovanović Zmaj“ osnovana je 1974. godine. Četiri godine kasnije, 1978. godine, formira se samostalna ustanova pod nazivom Institut za neuropsihijatriju za decu i omladinu, a 1983. godine dobija naziv Klinika za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu.

Prof. dr Borivoje Radojičić rukovodio je Institutom i Klinikom za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu sve do odlaska u penziju 1985. godine.

Klinika za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu bila je inicijator osnivanja Sekcije za dečju neuropsihijatriju Srpskog lekarskog društva (SLD). Sekcija je osnovana 5. novembra 1970. godine i bila je prva ovakva sekcija u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ). Sekcija za dečju neuropsihijatriju i Klinika su bili nosioci svih tadašnjih stručnih i obrazovnih aktivnosti u SFRJ u oblasti dečje neurologije i psihijatrije, što i danas čine.

Osnivač i prvi predsednik Sekcije za dečju neuropsihijatriju bio je profesor dr Borivoje Radojičić.

Klinika (tada Institut) za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu i Sekcija za dečju neuropsihijatriju 1979. godine organizuju Prvi jugoslovenski kongres neurologije i psihijatrije razvojnog doba, na kojem su učestvovali strani predavači po pozivu Svejman, Vrajt, Ratner (Swaiman, Wright, Ratner) i dr. Na Prvom jugoslovenskom kongresu neurologije i psihijatrije razvojnog doba doneta je odluka da se osnuje Udruženje neurologa i psihijatara razvojnog doba u okviru Saveza lekarskih društava Jugoslavije (SID).

Klinika za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu i Sekcija za dečju neuropsihijatriju su učestvovale u organizovanju i Drugog jugoslovenskog kongresa neurologije i psihijatrije razvojnog doba u Opatiji 1983. godine, kao i Trećeg jugoslovenskog kongresa neurologije i psihijatrije razvojnog doba u Ljubljani 1987. godine i Četvrtog jugoslovenskog kongresa neurologije i psihijatrije razvojnog doba u Novom Sadu 1991. godine.

Prvi simpozijum neurologije i psihijatrije razvojnog doba u organizaciji Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu je održan 2002. godine. Drugi simpozijum neurologije i psihijatrije razvojnog doba sa pratećim Seminarom kontinuirane edukacije (Molekularna genetika u dečjoj neurologiji I) održan je 2003. godine, a Treći simpozijum neurologije i psihijatrije razvojnog doba uz prateći Seminar kontinuirane edukacije (Molekularna genetika u dečjoj neurologiji i psihijatriji II) održan je 2004. godine.

Direktori Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu od osnivanja do danas su bili: prof. dr Borivoje Radojičić, prof. dr Dušan Vranješević, prof. dr Milutin Nenadović, prof. dr Slobodanka Todorović, prof. dr Aneta Lakić, prof. dr Jasna Jančić, doc. dr Jelena Đorđević.

U Klinici za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu trenutno postoje organizacione jedinice: neurologije razvojnog doba, psihijatrije razvojnog doba, poliklinička služba (kabinet za neurofiziologiju, kabinet neurooftalmologije, kabinet za neuropsihologiju, ultrazvučna dijagnostika, saradničke službe i neurobiohemijska laboratorija).

Klinika za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu, od svog osnivanja bila i ostala glavni pokretač i organizator stručnih i naučnih edukacija iz oblasti neurologije i psihijatrije razvojnog doba u Srbiji i regionu. Takođe, značajno je pomagala osnivanje drugih sekcija i udruženja iz oblasti neurologije i psihijatrije razvojnog doba kako u zemlji tako i u regionu.

Literatura:
Dimitrije P. Milovanović, Nastava neuropsihijatrije na Medicinskom fakultetu u Beogradu, katedra, klinike i instituti 1923-2005, Monografija, Bigraf, Beograd, 2006.


Klinika za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu je bila inicijator osnivanja Sekcije za dečju neuropsihijatriju Srpskog lekarskog društva (SLD). Sekcija je osnovana 5. novembra 1970. godine i bila je prva ovakva sekcija u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ). Sekcija za dečju neuropsihijatriju i Klinika su bili nosioci svih tadašnjih stručnih i obrazovnih aktivnosti u SFRJ u oblasti dečje neurologije i psihijatrije, što i danas čine.
Osnivač i prvi predsednik Sekcije za dečju neuropsihijatriju bio je profesor dr Borivoje Radojičić.
Klinika (tada Institut) za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu i Sekcija za dečju neuropsihijatriju 1979. godine organizuju Prvi jugoslovenski kongres neurologije i psihijatrije razvojnog doba, na kojem su učestvovali strani predavači po pozivu Svejman, Vrajt, Ratner (Swaiman, Wright, Ratner) i dr. Na Prvom jugoslovenskom kongresu neurologije i psihijatrije razvojnog doba doneta je odluka da se osnuje Udruženje neurologa i psihijatara razvojnog doba u okviru Saveza lekarskih društava Jugoslavije (SID).

      Klinika za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu i Sekcija za dečju neuropsihijatriju su učestvovale u organizovanju i Drugog jugoslovenskog kongresa neurologije i psihijatrije razvojnog doba u Opatiji 1983. godine, kao i Trećeg jugoslovenskog kongresa neurologije i psihijatrije razvojnog doba u Ljubljani 1987. godine i Četvrtog jugoslovenskog kongresa neurologije i psihijatrije razvojnog doba u Novom Sadu 1991. godine.
Prvi simpozijum neurologije i psihijatrije razvojnog doba u organizaciji Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu je održan 2002. godine, Drugi simpozijum neurologije i psihijatrije razvojnog doba sa pratećim Seminarom kontinuirane edukacije (Molekularna genetika u dečjoj neurologiji I) održan je 2003. godine, a Treći simpozijum neurologije i psihijatrije razvojnog doba uz prateći Seminar kontinuirane edukacije (Molekularna genetika u dečjoj neurologiji i psihijatriji II) održan je 2004. godine.
Direktori Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu od osnivanja do danas su bili: prof. dr Borivoje Radojičić, prof. dr Dušan Vranješević, prof. dr Milutin Nenadović, prof. dr Slobodanka Todorović, prof. dr Aneta Lakić, prof. dr Jasna Jančić.
U Klinici za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu trenutno postoje organizacione jedinice: neurologije razvojnog doba, psihijatrije razvojnog doba, poliklinička služba (kabineta za neurofiziologiju, kabinet neurooftalmologije, kabinet za neuropsihologiju, ultrazvučna dijagnostika, saradničke službe i neurobiohemijska laboratorija).
Klinika za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu, od svog osnivanja bila i ostala glavni pokretač i organizator stručnih i naučnih edukacija iz oblasti neurologije i psihijatrije razvojnog doba u Srbiji i regionu. Takođe, značajno je pomagala osnivanje drugih sekcija i udruženja iz oblasti neurologije i psihijatrije razvojnog doba kako u zemlji tako i u regionu.

Literatura:
Dimitrije P. Milovanović, Nastava neuropsihijatrije na Medicinskom fakultetu u Beogradu, katedra, klinike i instituti 1923–2005, Monografija, Bigraf, Beograd, 2006.

Scroll to Top